Hrana koja otapa kolesterol
Visok kolesterol glavni je čimbenik u razvoju kardiovaskularnih bolesti, koja nažalost uzme tri puta više života nego li rak dojke i dvostruko života nego raka pluća. Procjenjuje se da 70 posto Hrvata u dobi između 25-te i 64-te godine ima barem malo povišenu razinu lošeg kolesterola.
Supstanca slična masti je pri normalnoj razini bitna za naše zdravlje zbog važnosti koju ima u proizvodnji određenih hormona, vitamina, žučnih kiselina i drugih tvari.
Ipak ako je razina prevelika to može u velikoj mjeri šteti tijelu i uzrokovati kardiovaskularne bolesti, koje su poznate kao vodeći uzrok smrti u svijetu.
Kada govorimo o koleserolu razlikujemo dvije vrste: lošeg LDL kolesterola i dobrog HDL kolesterola. LDL je štetan kolesterol za naše tijelo, koji se može početi akumulirati na zidovima krvnih žila i dovesti do njihove kalcifikacije, te predstavlja rizik od kardiovaskularnih bolesti poput angine pektoris, srčanog ili moždanog udara. Druga vrsta kolesterola je HDL kolesterol,
koji je dobar kolesterol jer je njegov posao uklanjanje lošeg kolesterola iz arterija.
Aktivan život i pravilna prehrana ključni su za snižavanje kolesterola
Uz vježbanje i aktivaciju, prehrana igra ključnu ulogu u povišenim razinama lošeg kolesterola. Stručnjaci The New England Journal of Medicine tvrde da pravilna prehrana može smanjiti razinu kolesterola za 20 posto u samo tri mjeseca.
Kolesterol se može smanjiti uz pomoć određenih vrsta hrane. To su namirnice bogate sterolima i stenolima. Konzumacija hrane koja sadrži sterole i stenole najlakši je način za smanjenje lošeg LDL kolesterola i smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Steroli i stenoli prirodno se javljaju u malim količinama u mnogim žitaricama, povrću, voću, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama. Budući da imaju snažne učinke na snižavanje kolesterola, proizvođači su ih počeli dodavati u hranu.
Stenoli i steroli mogu se dobiti u margarinu, soku od naranče, zobenim pahuljicama i drugdje. Molekularno, steroli i stenoli vrlo su slični kolesterolu. Kada putuju kroz probavni sustav, sprječavaju apsorpciju lošeg kolesterola u krvotok. Dakle, kolesterol se ne veže za stijenke krvnih žila, već se izlučuje kao “otpadna tvar”.
Slično sterolima, vlakna djeluju na sprečavanje ulaska lošeg LDL kolesterola u krvotok. Hrana poput graha i mahunarki sadrži teško probavljiva vlakna koja vežu kolesterol, koji se potom izlučuje. Konzumacija vlaknaste hrane pomaže u snižavanju lošeg LDL kolesterola, iako u maloj, ali značajnoj količini. Konzumacija kane bogate vlaknima djeluje tako da tijelo apsorbira manje zasićenih masnoća, što pomaže u regulaciji tjelesne težine i štiti krvne žile.
Orašasti plodovi su još jedna važna skupina hranjivih sastojaka koji pomažu u snižavanju lošeg kolesterola. Većina orašastih plodova, uključujući orahe, bademe, kikiriki, dobri su za snižavanje kolesterola. Smatra se da orašasti plodovi snižavaju razinu kolesterola jer sadrže biljne sterole i nezasićene masti koje štite krvne žile od oštećenja. Također sadrže puno vlakana i vitamina E.
Još jedna hrana koja pomaže u snižavanju lošeg kolesterola je soja. Sojino mlijeko, orašasti plodovi, tofu, jogurti od soje mogu pomoći jetri da lakše eliminira loši LDL kolesterol iz krvotoka. Stoga mlijeko i meso zamijenite sojom barem nekoliko puta tjedno.
Konzumacija maslinovog ulja i uljane repice, koji sadrže uglavnom mononezasićene masti i pomažu ojačati zidove arterija, što znači da je manja vjerojatnost da ih kolesterol ošteti, što pomaže u smanjenju lošeg kolesterola. Tijelo ove masti lako uklanja.
Također se preporučuje jesti zobene pahuljice. Zobene pahuljice sadrže sastojak zvan beta glukan koji tvori gustu tvar u probavnom traktu. To sprječava apsorpciju kolesterola u tijelo jer je zarobljen u njemu te ga izlučuje.
Spirulina kao pomoć protiv visokog kolesterola
Spirulina je biljka koja ima moć regulacije glukoze, krvnog tlaka i kolesterola. Ublažava upalne bolove, ima antioksidativna svojstva i štiti od bolesti srca, jetre i bubrega. Uz to, podržava imunološki sustav, smanjuje nuspojave alergija, poboljšava probavu i ubrzava rad mozga.
Zelenoplave alge pune su bjelančevina i vitamina. Spirulina je nitasta cijanobakterija i superhrana koja se, zbog njegove karakteristične boje, obično naziva zelenoplava alga. Spirulina se uzgaja u fiziološkoj otopini s visokim pH ili slatkom vodom.
Sadrži mnogo vitamina, od A, B1, B2, B3, B6, B9, C do vitamina E, karakterizira ga visok udio bjelančevina, što u prosjeku predstavlja 60 posto ukupnog sadržaja. Korištenjem rentgenske fluorescentne analize dokazali su da spirulina sadrži mnoge mikrohranjive sastojke koji su potrebni tijelu.
Spirulina tijelu donosi više proteina od orašastih plodova
Jedina alga koja nam pomaže u detoksikaciji tijela je spirulina. Ona je neizostavan dio naših super dodataka jer što su to jedine alge koje uspješno detoksiciraju i istovremeno uspješno jačaju naše tijelo. Spirulina je prva alga na zemlji koja je u svoj DNK zapis unijela uspješan razvoj zemlje i čovječanstva. To je jedan od prvih oblika života na Zemlji, jer je među prvima pridonijela stvaranju i proizvodnji kisika, što je omogućilo razvoj viših oblika na Zemlji.
Plavozelena alga ogroman je izvor klorofila, prirodnih soli, enzima i antioksidansa. Sadrži i željezo, kalcij i druge minerale. Njenu korisnost potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Zanimljivo je da spirulina ima mnogo veći udio željeza od špinata i sadrži mnogo više beta karotena (vitamina A) od mrkve.
Spirulina pomaže u jačanju zdravlja i snižavanju kolesterola
Istraživanja pokazuju da konzumacija spiruline ima učinak na snižavanje kolesterola u krvi i snižavanje krvnog tlaka, smanjujući time šansu za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Sprječava oštećenje srca i srčanih zalistaka, stimulira i jača imunološki sustav, jer potiče proizvodnju antitijela i stvara zdrav odgovor na alergije. Pomaže u učenju te pri koncentraciji i pamćenju.
Tko bi trebao konzumirati spirulinu ?
Za djecu koja ne vole povrće ili ne mogu jesti, imaju neuravnotežen unos hrane, za tinejdžere u razdoblju rasta i razvoja kada im treba više super hranjivih sastojaka, za trudnice kojima je potreban dodatni izvor hranjivih sastojaka, za sportaše i rekreativce, kojima su potrebne dodatne hranjive tvari za održavanje energije. Za pacijente ili ljude kojima su potrebne kvalitetnije hranjive tvari kako bi ubrzali zacjeljivanje, za vegetarijance i vegane koji trebaju dodatne hranjive tvari.
Spirulina se ne preporučuje samo onima kojima je dijagnosticiran hiperparatireoidizam (bolest koja je posljedica povećane, nekontrolirane proizvodnje i lučenja paratireoidnog hormona (PTH) iz paratireoidnih žlijezda) i osobama koje su alergične na alge i plodove mora te bolesnicima s vrlo visokom temperaturom ili toplinski udar.
Spirulina jača i detoksicira
Spirulinu možemo uzimati ako želimo detoksificirati ili ojačati tijelo. Jedine su alge koje uz detoksikaciju jačaju tijelo! Može se koristiti na nekoliko različitih načina: spirulina u prahu dodaje se u smoothie, posipa po voću, umiješa u jogurt, pomiješa s limunovim sokom i pije.
Spirulina u prahu primjerice, sadrži čak 60 posto proteina, od čega su sve 23 esencijalne aminokiseline. Istraživanja su pokazala da uzimanje spiruline može imati pozitivne učinke na razinu šećera i kolesterola u krvi kod dijabetičara.
