B-kompleks često nazivamo i energetskim vitaminima, iako bi bilo točnije kad bismo te vitamine zamislili kao ključeve kojima otključavamo porast energije i osjećamo se bolje.
Mnogi su od nas zbunjeni jer ne znamo koji od vitamina B točno trebamo. Ali ne brinite.
B-kompleks
pomaže u pokrivanju baš svih vitamina B.
Naime, postoji više različitih vrsta vitamina B, a svaki oblik ima drugačiju ulogu u tijelu i svoju specifičnu važnost. Neki djeluju zajedno u skupinama, stoga je ključno dobiti sve vitamine uravnoteženo. Nedostatak jednog vitamina ili povećana potreba za njime uzrokuje povećanu potrebu i za drugima iz te skupine.
Upoznajmo bitne vitamine B!
Što je vitamin B-kompleksa?
Obitelj vitamina B-skupine ima više od 12 vrsta vitamina. Ljudskom tijelu potrebno je samo 8 i zato što su oni ključni, zovemo ih B-kompleks. Pojedini vitamini B-skupine razvrstani su prema posebnim imenima i brojevima (npr. B1, B2, folna kiselina itd.).
Tiamin koji nam je poznat kao značajan vitamin B1 bio je jedan od prvih organskih spojeva koji je prepoznat kao vitamin već tridesetih godina prošlog stoljeća. On igra ulogu u metabolizmu ugljikohidrata i aminokiselina s razgranatim lancem (bjelančevina), pomaže u oslobađanju energije iz hrane, potiče normalan apetit i omogućuje odgovarajući rad živčanog sustava.
Zašto su nam potrebni vitamini B-skupine?
Vitamini B funkcioniraju kao koenzimi koji pomažu tijelu u stvaranju energije iz hrane te brinu za metaboličke procese (metabolizam lipida, metabolizam bjelančevina, metabolizam šećera).
Vvitamini B imaju brojne koristi za naše zdravlje.
Vitamini B-skupine pomažu u zdravlju našeg živčanog sustava te pomažu našem tijelu u razgradnji hrane kako bi utrošenu energiju moglo iskoristiti kao gorivo. Oni igraju vitalnu ulogu za zdravlje kože, zdravlje jetre, stvaranje crvenih krvnih stanica, živčani sustav i dobar apetit.
Iako dnevni unos ključnih vitamina B-skupine osiguravamo zdravom i uravnoteženom prehranom, oni su topivi u vodi, zbog čega ih ne pohranjujemo u tijelu. To znači da ih moramo nadoknađivati svaki dan. S obzirom na današnji način života, zdravu prehranu možemo znatno obogatiti i dopuniti samo prirodnim dodatcima prehrani kao što je svestrani B-kompleks.
Vitamini B i tjelovježba
Vitamini B-kompleksa potrebni su u većim količinama onima koji se često bave tjelovježbom, sportom ili nastoje smanjiti kilažu. Različiti B-vitamini imaju važnu ulogu u metabolizmu. Primjerice, vitamin B1 pomaže tijelu u pretvaranju glukoze u energiju i ubrzava potrošnju glikogena.
Vitamin B2
može pomoći pri sagorijevanju masti.
Vitamin B6
može djelovati zajedno s vitaminom B1 koji jačanjem mišića sprječava gubitak mišićne mase tijekom tjelovježbe.
Vitamin B12
ubrzava metabolizam i korištenje metabolizma masti, šećera i bjelančevina. Osim toga, tjelovježba zahtijeva uporabu velike količine vode, što obično uzrokuje gubitak topljivih vitamina u vodi, zajedno s vitaminima B-skupine i vitaminom C. Dugotrajna aerobna tjelovježba može povećati oksidativni stres pa je vrlo važno voditi računa o unosu antioksidansa te na taj način izbjeći oštećenja stanica i druge probleme.
Koji je vitamin B najvažniji? Nemoguće je reći.
„Svi imaju vrlo važnu ulogu“,
tvrdi Roxanne Moore, registrirana dijetetičarka u Ministarstvu obrazovanja u Marylandu i predstavnica Američkog udruženja dijetetičara. Raznolika, zdrava prehrana koja se sastoji od krtog mesa, šarenog povrća i integralnih žitarica obično pokriva samo osnovu za dovoljan unos vitamina B.
Skupina od 8 vitamina sudjeluje u vitalnim tjelesnim procesima.
Neuravnotežena prehrana, stroge dijete i puno stresa vode do nedostatka pojedinog vitamina. Vitamini B-skupine pripadaju onima koji većinski pomažu tijelu u uporabi energije iz konzumirane hrane. Oni brinu za stvaranje energije i za dovođenje hrane do konačnog cilja za hranjenje stanice.
-
Vitamin B1
(tiamin)
Vitamin B1 sudjeluje u radu mišića, živčanog sustava i srca. On uravnotežuje metaboličke procese i probavu, a igra važnu ulogu i u oslobađanju energije koja nastaje iz glukoze. Vitamin B1 nalazimo u većini vrsta hrane, uključujući povrće, svježe i suho voće, jaja, jetru i integralne žitarice.
-
Vitamin B2
(riboflavin)
Vitamin B2 sudjeluje u pretvorbi energije u tijelu, podržava živčani sustav i uklanja otrove iz krvi. Kožu, kosu i nokte čuva zdravima i čvrstima. Prehrambeni izvori jesu mliječni proizvodi, meso, riba, riža, jaja i obogaćene žitarice za doručak.
-
Vitamin B3
(niacin)
Niacin (nikotinska kiselina) održava zdravlje probavnog sustava, olakšava bolove kod glavobolje, poboljšava cirkulaciju, doprinosi normalnom radu živčanog sustava i koži pruža zdrav izgled. Dobri izvori niacina jesu meso, riba, pšenično brašno, jaja i mliječni proizvodi.
-
Vitamin B5
(pantotenska kiselina)
Vitamin B5 ima više funkcija, a među ostalim bitan je za zaštitu od, odnosno nošenje s emocionalnim i tjelesnim stresom, poboljšava vitalnost i usporava procese starenja. Glavni su izvor jaja, goveđe meso, bubrezi, kvasac, meso i povrće…
-
Vitamin B6
(piridoksin)
Piridoksin je važan za katalizaciju reakcija koje uključuju masti, ugljikohidrate i aminokiseline u krvnim, moždanim i kožnim stanicama. Vitamin B6 nalazimo u najrazličitijim namirnicama kao što su svinjetina, puretina, riba, kruh, integralne žitarice, jaja, povrće, soja, orašasti plodovi i mlijeko.
-
Vitamin B7
(biotin)
Biotin je oblik vitamina B koji je važan za metabolizam masnih kiselina i ugljikohidrata. Bakterije koje prirodno žive u našim crijevima mogu proizvoditi biotin, a pronalazimo ga i u prirodi u brojnim namirnicama.
-
Vitamin B9
(folat)
Folat sudjeluje u razvoju živčanog sustava zametka, sintezi bjelančevina i rastu stanica. Njega pogotovo trebaju uključiti u prehranu žene u reproduktivnoj dobi, a one koje planiraju trudnoću pogotovo moraju u svoju prehranu uključiti hranu bogatu folatom kao što je zeleno lisnato povrće, mahunarke, sjemenke, jetra, jaja, žitarice i citrusi.
-
Vitamin B12
(kobalamin)
Vitamin B12 ima više važnih funkcija koje doprinose stvaranju crvenih krvnih stanica te podržava normalan rad živčanog sustava i oslobađa energiju iz hrane koju konzumiramo. Taj vitamin sudjeluje u nastanku novih stanica, crvenih leukocita i timidina, ključne sastavnice nasljednog materijala u svakoj stanici. Glavni izvori folne kiseline jesu zeleno lisnato povrće, mahunarke, voće i jetra. Kod trudnica može doći do nedostatka folne kiseline. Kod strogih vegetarijanaca i vegana dolazi do nedostatka vitamina B12, budući da se on nalazi samo u hrani životinjskog porijekla.
[blogproduct]
