Zlata vrijedna prehrambena vlakna
Dijetalna vlakna mogu se naći u raznim namirnicama, ponajviše u grahu, ječmu, prokulici, kupusu, jabukama… Općenito možemo reći da su to ugljikohidrati koje tijelo ne može probaviti i imaju važnu zaštitnu ulogu u prehrani ljudi.
Često govorimo o topivim i netopivim vlaknima.
Topiva vlakna bubre i usporavaju probavu tijekom metaboličkog procesa, dok netopiva vlakna omogućavaju brži prolaz stolice kroz crijeva i osiguravaju optimalnu probavu.
Obje vrste vlakana poželjne su i korisne za tijelo jer daju osjećaj sitosti – spriječavaju pretjerani unos hrane, smanjuju energetsku gustoću hrane, snižavaju glikemijski indeks, blagotvorno djeluju na probavu i posljedično inhibiraju pojavu raznih suvremenih bolesti.
Orijentacijska vrijednost za unos prehrambenih vlakana u odraslih iznosi najmanje 30 g / dan (tj. Približno 16,7 g / 1000 kcal kod žena i 13 g / 1000 kcal kod muškaraca (za starosnu skupinu od 25 do 50 godina i odgovarajuću
razinu tjelesne aktivnosti (PAL 1,4)) 1.
Da biste dosegnuli orijentacijske vrijednosti, slijedite ove savjete:
- voće ili povrće treba biti dio svakog obroka
- za glavne obroke preporučena količina voća ili povrća je najmanje dvije šake
- konzumirajte proizvode s većim udjelom vlakana (integralni ili zobeni kruh, zobene ili kukuruzne pahuljice, riža ili heljdina kaša)
- jedite cijelo voće i povrće
1 NIJZ, 2016. Referentne vrijednosti za energetski unos i unos hrane.
[blogproduct]
