Nedostatak vitamina D?
Upoznajmo vitamin D i njegove prednosti
Vitamin D
uključuje vitamine D-1, D-2 i D-3, ali postoji samo u dva oblika: kao vitamin D2 (ergokalciferol) i
vitamin D3
(kolekalciferol). Zovu ga i „vitaminom sunca“ jer ga naše tijelo proizvodi iz kolesterola kad je koža izložena sunčevoj svjetlosti.
Ovaj vitamin topiv je u mastima te u tijelu obavlja više važnih funkcija, a među najvažnije ubrajamo regulaciju apsorpcije kalcija i fosfora iz crijeva te podršku normalnom radu imunosnog sustava.
Poznate su nam i brojne druge funkcije:
- poticanje zdravlja mišića
- pomoć u rastu stanica
- smanjivanje upala, što pomaže kod sprječavanja bolesti kao što su artritis i psorijaza
- regulacija krvnog tlaka
- podrška zdravlju srca i krvnih žila.
Budući da bi nedovoljna opskrbljenost
vitaminom D
mogla predstavljati rizik za zdravlje, u Sloveniji se trenutačno provode dva veća istraživačka projekta čiji su rezultati već dali veći broj odgovora na neka od ključnih pitanja.
To se područje istraživalo u nacionalnom istraživanju NUTRIHEALTH, a istraživanja se nastavljaju u okviru istraživačkog projekta „Izazovi postizanja odgovarajuće opskrbljenosti vitaminom D“, koji se izvodi na Institutu za nutricionistiku. Preliminarni rezultati ukazuju na to da je opskrbljenost vitaminom D ove godine lošija nego prošle godine.
Prirodni izvori vitamina D
Vitamin D
nastaje u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Količina sunčeve svjetlosti koja je potrebna za sintezu odgovarajućih količina
vitamina D
razlikuje se ovisno o dobi osobe, boji kože, izloženosti suncu i osnovnim zdravstvenim tegobama. Proizvodnja
vitamina D
smanjuje se starenjem. Osim toga, isključivo izlaganjem suncu, pogotovo u zimskim mjesecima, ljudi svojem tijelu ne mogu osigurati dovoljnu razinu
vitamina D
u krvi. Drugi su važan izvor
vitamina D
namirnice u kojima se on prirodno nalazi, no i dalje ne u dovoljnoj količini.
Najvažnije prehrambene izvore
vitamina D
u uravnoteženoj prehrani predstavljaju prije svega različite namirnice životinjskog porijekla, npr. riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a biljne namirnice ga sadržavaju prije svega kad je riječ o obogaćenim proizvodima. Zato osoba redovnim uključivanjem tih namirnica prema preporučenoj učestalosti i količini pridonosi boljoj opskrbljenosti vitaminom D. Proizvođači dodaju taj vitamin i u neke namirnice, najčešće u žitarice za doručak, različite namaze i napitke, kod kojih je to i jasno navedeno na naljepnici proizvoda. Slično vrijedi i za dodatke prehrani – dodana količina vitamina D mora biti označena. Ipak, dosadašnji rezultati ukazali su na to da na tom području postoje i izazovi koji će se morati rješavati na široj europskoj razini.
Prof. dr. Igor Pravst
, Institut za nutricionistiku: »
Prema europskim zakonima o označavanju namirnica, na namirnicama odnosno dodacima prehrani koji sadržavaju 5 µg vitamina D označava se da sadržavaju 100 % preporučenog dnevnog unosa tog vitamina. Referentne vrijednosti za dnevnu opskrbu vitaminom D više su (15, tj. 20 µg), stoga neki proizvođači u namirnice odnosno dodatke prehrani često dodaju odgovarajuće doze koje zatim označavaju kao npr. tristo ili čak više posto preporučenog dnevnog unosa. Potrebno je istaknuti da takve doze u pravilu ne predstavljaju rizik za zdravlje jer je prema znanstvenom mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane siguran dnevni prehrambeni unos vitamina D iz svih izvora za zdrave odrasle osobe do 100 µg
.
Nedostatak vitamina D sve je češći
Kod normalne izloženosti UVB zrakama ljeti većina stanovnika opskrbljena je
vitaminom D
, dok na našem geografskom području tijekom jeseni i zime posve ovisimo o prehrambenom unosu
vitamina D
. Tek mali broj namirnica prirodno je bogat tim vitaminom, zbog čega ujesen i zimi
vitamin D
predstavlja jedan od najčešće dodanih dodataka prehrani.
Poteškoće s nedostatkom
vitamina D
ne pojavljuju se samo u vrijeme jeseni i zime. Važan je i u ljetnim mjesecima s obzirom na to da većinom ne uspijevamo nadomjestiti manjak vitamina D koji prerađujemo tijekom godine (od listopada do travnja) ako ga ne dodajemo.
Najrizičnijim skupinama za nedostatak
vitamina D
pripadaju trudnice i dojilje, osobe starije od 70 godina, dojenčad i djeca mlađa od 5 godina, osobe tamnije kože i osobe koje se vrlo malo izlažu suncu.
Vitamin D može vam nedostajati iz različitih razloga
- Prehranom ne unosite dovoljno vitamina D.
- Iz hrane ne apsorbirate dovoljno vitamina D (problem s malapsorpcijom).
- Niste dovoljno izloženi sunčevoj svjetlosti.
- Jetra ili bubrezi ne mogu pretvoriti vitamin D u njegov aktivni oblik u tijelu.
- Uzimate lijekove koji utječu na sposobnost tijela da pretvori ili apsorbira vitamin D.
Koji su najčešći simptomi nedostatka vitamina D?
- učestale infekcije i nizak imunitet
- promjene raspoloženja
- smanjene vrijednosti kalcija
- dobivanje tjelesne težine
- smanjenje koštane mase i prijelomi
- bolovi u kostima i zglobovima
- grčevi u mišićima i slabost
- iscrpljenost i opći umor.
… što može dovesti i do ozbiljnijih tegoba i bolesti:
- astma
- dijabetes
- kardiovaskularne bolesti (visok krvni tlak i/ili postupno zatajenje srca)
- osteoporoza i/ili osteopenija
- autoimune bolesti
- sindrom kroničnog umora
- alergije
- kožne bolesti (dermatitisi, ekcemi…).
Nedostatak
vitamina D
između ostalog se odražava u slabijoj prirodnoj otpornosti (urođenom imunitetu) protiv akutnih (virusnih) respiratornih infekcija. Stručnjaci navode da je u vrijeme virusa potrebno istaknuti da
vitamin D
, ako ga imamo dovoljno, može ublažiti tijek bolesti umirivanjem pretjeranih upalnih događaja u plućima.
Prof. dr. Marija Pfeifer, dr. med., specijalistkinja interne medicine, endokrinologinja, predsjednica Udruge endokrinologa Slovenije u Slovenskom liječničkom zboru
:
»Zbog sve većeg broja podataka o povoljnim učincima vitamina D na smanjenje pojave virusnih respiratornih infekcij, na inicijativu infektologa s nekoliko smo kolega prije nekoliko dana napisali Preporuke za nadomjestak vitamina D. U Sloveniji je na nacionalnoj razini krajem prošle godine uspostavljena Stručna skupina za pripremu nacionalnih smjernica za opskrbljivanje vitaminom D, koju vodim. Predviđamo da ćemo sveobuhvatne nacionalne smjernice moći predstaviti sljedeće godine.«
Trenutačna situacija prisilila je neke članove skupine da ujedine snage i pripreme privremene preporuke u svrhe ublažavanja. Oni kažu: »U njima na osnovi podataka o iznimno visokoj prevalenciji ozbiljnog nedostatka vitamina D u slovenskoj populaciji kasno ujesen ili zimi savjetujemo nadomjestak vitamina D3 u preventivne svrhe.«
Ljeti
se, dakle, potrebe tijela za vitaminom D mogu zadovoljiti kraćim umjerenim izlaganjem suncu, dok ujesen i zimi ključan izvor predstavlja prehrana. Svejedno se mnogi pitaju koju je količinu smisleno dodavati.
Koliko vitamina D nam je potrebno?
Količina
vitamina D
koju trebate svaki dan ovisi o vašoj dobi i stanju. Preporučuje se nadomjestak kolekalciferola (D3) u određenim razdobljima:
Kod zdravih odraslih osoba od početka listopada do kraja ožujka preporučuje se količina vitamina D3 od 800 do 2000 IU dnevno. Ugroženim skupinama, kod kroničnih bolesnika i osoba starijih od 70 godina preporučuje se doza od 1000 do 2000 IU dnevno cijele godine.
I trudnicama i dojiljama savjetuje se unos 1500 – 2000 IU vitamina D3 dnevno. Ako se dvoumite, možete testirati svoje vrijednosti prije dodavanja. Kod djece do 1. godine preporučuje se doza od 400 do 1000 IU dnevno, a od 1. do 18. godine 600 – 1000 IU dnevno.
Ako su virusi još uvijek prisutni, unos vitamina D može se povećati. Preporučena doza u tom je razdoblju 14 000 IU 4 dana zaredom, ako prije toga niste uzimali dovoljno vitamina D, zatim 2000 IU dnevno.
*IU – međunarodne jedinice, 1000 IU = 25 mcg kolekalciferola
*Nacionalni institut za javno zdravstvo (NIJZ) 2013.; prilagođeno prema D-A-CH: New Reference Values for Vitamin D. Ann Nutr Metab 2012.; 60: 241 – 246
*Holick M et al. Evaluation, Treatment, and Prevention of Vitamin Deficiency: an Endocrine Society Clinical Practice Guideline, J Clin Endocrinol Metab 2011.; 96: 1911. – 1930.
Izlaganjem suncu možemo dobiti oko 10 000 IU jedinica
vitamina D
(ili više). Studija iz 2012. potvrdila je da kod nedostatka vitamina D u krvi konzumiranjem 5000 IU jedinica vitamina D dnevno 3 mjeseca brže podižemo razinu vitamina D u krvi na zadovoljavajuću razinu.
Pobrinite se za dovoljan unos
vitamina D3
!
[blogproduct]
